Živimo u vremenu komercijaliziranih svemirskih tehnologija: od trenutnih lokacija u interaktivnim kartama na mobilnom telefonu do satelitske televizije i interneta. Danas poduzetnici otvaraju privatne tvrtke koje posluju korištenjem informacija prikupljenih iz zemljine orbite ili izrađuju satelite koji će kružiti oko Zemlje i obavljati neku komercijalno isplativu funkciju ili znanstveno istraživanje. U ovoj prezentaciji osvrnut ćemo se na nekoliko svemirskih tema kojima se bave poduzetnici i znanstvenici te na neke teme kojima se svi mogu baviti.

Predavač: prof. dr. sc. Dubravko Babić

Godina 2025. proglašena je Međunarodnom godinom kvantne znanosti i tehnologije kako bi se obilježila 100. obljetnica proučavanja kvantne mehanike i podigla javna svijest o važnosti i utjecaju kvantne znanosti i njezine primjene na sve aspekte života. Od teorijskih početaka i revolucionarnih znanstvenih eksperimenata, učinci kvantne mehanike danas imaju brojne praktične primjene.

Postoji veliko područje istraživanja koje uključuje kvantna računala, kvantne komunikacijske mreže i sigurnu kvantno šifriranu komunikaciju. Fizički nositelji u kvantnoj komunikaciji su čestice svjetlosti – fotoni ili parovi kvantno prepletenih fotona koji se prenose putem optičkih kabela ili kroz slobodni prostor (pomoću teleskopa i satelita).

Kvantne komunikacije su se razvile do razine primijenjene tehnologije. Kvantne mreže omogućuju komunikaciju zaštićenu od špijuniranja, a čija sigurnost proizlazi iz fundamentalnih zakona fizike – kvantne mehanike.

Predavač: dr. sc. Martin Lončarić

Izlaganje pod nazivom Kako napraviti dobro maslinovo ulje? ima za cilj približiti važnost vremena berbe plodova maslina autohtonih dalmatinskih sorti Oblice, Levantinke i Lastovke kako bi se dobila ulja poželjnog mirisa i sadržaja biološki aktivnih tvari. Opće je prihvaćeno da Hrvatska na tržištu maslinovog ulja ne može konkurirati količinom nego vrhunskom kvalitetom naših ulja. Djevičansko maslinovo ulje je namirnica visoke nutritivne vrijednosti i jedinstvenih senzorskih svojstava od kojih su najznačajnije pikantnost i gorčina te voćnost
(ukupnost mirisnih svojstava). Mirisi nastaju tijekom i nakon ekstrakcije ulja iz ploda masline pod djelovanjem enzima iz lipoksigenaznog puta. Rezultati našeg istraživanja omogućuju uvid u sortne karakteristike maslina i pripadajućeg maslinovog ulja, što ima poseban značaj u proizvodnji ulja poželjnih mirisnih svojstava i pridonosi definiranju bioraznolikosti autohtonih sorti.

Predavač: prof. dr. sc. Barbara Soldo

Nedavni prelazak s kuna na eure potaknuo nas je da više nego prije čitamo, razmišljamo i razgovaramo o kovanicama i novčanicama. O izgledu i varijacijama izgleda, o različitim izdanjima, nakladama i očuvanosti pojedinih primjeraka novca već je dosta toga rečeno. U ovom ćemo predavanju novac sagledati iz kemijske perspektive. Čut ćemo nešto o materijalima od kojih je načinjen novac, njihovim svojstvima i razlozima njihova odabira, o krivotvorinama i o prepoznavanju krivotvorina. Kako automati za kavu prepoznaju pojedine kovanice? Je li istina da novčanice i kovanice imaju svoj karakterističan miris, i ako takav miris stvarno postoji, odakle potječe i što je po kemijskom sastavu, samo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti u ovom predavanju.

Predavač: Izv. prof. dr. sc. Tomislav Portada

Današnja je znanost u krizi, iako će mnogi vrhunski svjetski, izvrsni i ugledni znanstvenici tvrditi upravo suprotno: da znanost nikad nije bila uspješnija i važnija za opstanak čovječanstva i da bismo dosad svi odavno bili mrtvi da znanosti nije bilo.

Nešto od toga je vjerojatno istina, no ono o čemu ja želim govoriti vezano je uz to možemo li vjerovati vrhunskim svjetskim znanstvenicima (VSZ) i tko su zapravo oni? Kako se danas određuje tko je VSZ i koja su mjerila na koja se ljudi oslanjaju kad proglašavaju VSZ-e? Jesu li ipak ta mjerila, kao što su broj objavljenih radova, broj citata, broj studenata i mentorstva doktorata, pouzdana i odražavaju li ona znanstvenu kvalitetu VSZ-a ili mjere nešto posve drugo?

Goodhartov zakon otprilike kaže da kad mjera postane cilj neke aktivnosti, onda prestaje biti relevantna mjera. Drugim riječima, ako znanost “mjerimo” brojem objavljenih članaka i citata, pozvanih predavanja, članstava u akademijama, brojem studenata koji su doktorirali, količinom privučenih sredstava i slično, a to postaje cilj aktivnosti te se aktivnost usmjerava prema tom cilju, sve te mjere postaju posve nerelevantne za ono što, barem neki od nas, i dalje nazivaju znanošću.

Je li se takvo što i dogodilo današnjoj znanosti? Može li se uopće cijela disciplina i to tolike kompleksnosti kakvu ima znanost uopće izmjeriti numeričkim kriterijima i obesmišljavaju li ti kriteriji čitavu znanost, privodeći je činovničkom i menadžerskom mentalitetu koji vlada svijetom i koji bi sve htio izmjeriti, tako da sve raste, svake godine sve više?

Slika je mjerenja znanosti još i gora jer inzistiranje na mjerenju potiče objavljivanje svega i svačega, a ima znanstvenika, i to VSZ-a, koji svaka dva-tri dana objave članak pa čak i kod nas. Nagrađivanje “prema učinku” potiče i lažiranje i izmišljanje rezultata pa je ogroman postotak današnjih znanstvenih studija nereproducibilan. Ovo je pogotovo problematično kad je riječ o istraživanjima lijekova u koje se uzdaju bolesnici, a na kojima farmaceutske kompanije zgrću ogromne prihode.

Je li znanost postala nevjerodostojna i jesmo li mi, kao građani, izgubili kontrolu nad njom? Iako tema i nije najzgodnija za popularizaciju znanosti, jedna je od vrlina onoga što se nekad znalo znanost, da znanost ne bježi od teških i neugodnih pitanja i da na njih odgovara razumom, bez obzira na to odgovara li to nečijem svjetonazoru ili novčaniku. O tome će biti riječi u mom javnom predavanju.

Predavač: prof.dr. sc. Antonio Šiber

Radom mehaničkih strojeva te električnih i elektroničkih uređaja stvara se toplina koju bi izvrsno bilo iskoristiti, primjerice za stvaranje električne energije. Da je to moguće poznato je već preko 200 godina, a u ovome predavanju nastojat ću slušateljima objasniti koncepte koji stoje iza fenomena termoelektriciteta te zašto i dan danas nisu ušli u masovnu uporabu.